Autor: Sava Stamenković
Ana Ristović je ovogodišnja dobitnica Disove nagrade.
Iz obrazloženja žirija (Stojan Đorđić, Bojana Stojanović Pantović, Aleksandar Jerkov) izdvajamo:
''Ana Ristović je svojim opusom, za koji je do sada ponela više naših i stranih priznanja, uspostavila neobične i tanane veze sa disovskim nasleđem u srpskoj književnosti. Od Disove čame do melanholije Ane Ristović, od Disove jeze do Aninih strahova, od buđenja mrtve drage do budnog ženskog pesničkog subjekta koji svedoči o dramatičnom susretu sa sobom i sa svetom, Ana Ristović se istakla kao pesnikinja čiji glas pomera granice savremenog pesništva. Snagom pesničkih slika i svog savremenog izraza, Ana Ristović je pokazala da je savremeno srpsko pesništvo u jednom važnom, veoma plodnom poetičkom razdoblju.''
Rođena je 1972. godine u Beogradu.
Diplomirala je srpsku književnost i jezik sa opštom kniževnošću na Filološkom fakultetu u Beogradu.
1994. godine je objavila prvu zbirku pod naslovom Snovidna voda i za nju dobila nagradu ''Branko Radičević''.
Uže od peska je objavila 1977. godine, a za Zabavu za dokone kćeri iz 1999. dobila je nagradu ''Branko Miljković''.
Život na razglednici se pojavio 2003, Oko nule 2006, a izabrane pesme pod naslovom P. S. (nagrada ''Milica Stojadinović Srpkinja'') 2009.
Zbirku Meteorski otpad objavila je 2013.
Dobitnica je i nemačke nagrade ''Hubert Burda'' za mlade evropske pesnike.
Njene pesme prevođene su na slovački, slovenački, nemački, engleski, mađarski, poljski, makedonski, švedski, španski, francuski, bugarski i finski jezik. Prevodi poeziju sa slovenačkog jezika.
Članica je srpskog PEN-a, Srpskog književnog društva i Udruženja književnih prevodilaca.
Ana Ristović je ovogodišnja dobitnica Disove nagrade.
Iz obrazloženja žirija (Stojan Đorđić, Bojana Stojanović Pantović, Aleksandar Jerkov) izdvajamo:
''Ana Ristović je svojim opusom, za koji je do sada ponela više naših i stranih priznanja, uspostavila neobične i tanane veze sa disovskim nasleđem u srpskoj književnosti. Od Disove čame do melanholije Ane Ristović, od Disove jeze do Aninih strahova, od buđenja mrtve drage do budnog ženskog pesničkog subjekta koji svedoči o dramatičnom susretu sa sobom i sa svetom, Ana Ristović se istakla kao pesnikinja čiji glas pomera granice savremenog pesništva. Snagom pesničkih slika i svog savremenog izraza, Ana Ristović je pokazala da je savremeno srpsko pesništvo u jednom važnom, veoma plodnom poetičkom razdoblju.''
Rođena je 1972. godine u Beogradu.
Diplomirala je srpsku književnost i jezik sa opštom kniževnošću na Filološkom fakultetu u Beogradu.
1994. godine je objavila prvu zbirku pod naslovom Snovidna voda i za nju dobila nagradu ''Branko Radičević''.
Uže od peska je objavila 1977. godine, a za Zabavu za dokone kćeri iz 1999. dobila je nagradu ''Branko Miljković''.
Život na razglednici se pojavio 2003, Oko nule 2006, a izabrane pesme pod naslovom P. S. (nagrada ''Milica Stojadinović Srpkinja'') 2009.
Zbirku Meteorski otpad objavila je 2013.
Dobitnica je i nemačke nagrade ''Hubert Burda'' za mlade evropske pesnike.
Njene pesme prevođene su na slovački, slovenački, nemački, engleski, mađarski, poljski, makedonski, švedski, španski, francuski, bugarski i finski jezik. Prevodi poeziju sa slovenačkog jezika.
Članica je srpskog PEN-a, Srpskog književnog društva i Udruženja književnih prevodilaca.
MIŠIMA Iz večeri u veče, majka čita: „Kodeks samurajskih veština“: svako novo jutro je belina tela koju otkrije rastvoreni crni kimono – vrh sečiva treba zabosti što dublje. Sa danima se nositi kao sa bliskom kožom uvek spremnom na sepuku. Kraj uzglavlja, umesto Biblije držati Mišimu čije korice sliče kutiji od lipovih daščica. Iz njih i najtužniju istinu birati pažljivo prstima, kao da je trešnjin cvet kome se ritualno, dva mala demona – demon sećanja i demon zaborava – klanjaju u isto vreme. Iz večeri u veče, majka izučava samurajske tajne: pred spavanje mesta u knjizi obeležava iglom skliznulom niz probuđeni vulkan raspletene punđe. Samo ona zna: postoji još jedan, nepisani zakon koji kaže da su godine zavesa od papirnih ptica kroz koju se treba provući očuvavši tišinu, a pogrešnim rečima i suvišnim dahom ne zaljuljati nijednu. Podneti samo blagi šum malih krila za leđima. (Zabava za dokone kćeri) | KOLIKO JE SATI (strah od muškarca) On ima savim lep, mali ručni sat na kome su skazaljke u obliku ženskih bedara spojenih samo u ponoć Ali i tada ih pokosi i razdvoji sekundara, kao samurajski mač i već je veče, ne tvoje Kako da ideš u bioskop itd. kada ne znaš hoćte li se venčati a i prijateljice već seckaju konfete od pripremljenih uzdaha, jer bi htele da se raduju nečemu konkretnom Kako da ideš u bioskop itd. kada bi mu već dala oba svoja bedra da njima zameni te skazaljke ali ne znaš, niti te interesuje ne kako ćeš onda hodati već hoćete li se venčati (Oko nule) | SNEG U CIPELAMA Ne gradi se kuća na zbirkama escajga mada koja kašika više ponekad dobro dođe. Ne gradi se kuća na novim zavesama mada drugačije poglede s vremena na vreme treba zakloniti novim platnom. Da bi dom bio dom, između ostalog treba ti i mnogo toga čega bi se unapred odrekao, vrlo rado. Slušaj šta kažu Eskimi: da bi sagradio dobar iglo godinama moraš da nosiš sneg u cipelama. I špenadlu, zaboravljenu u okovratniku kaputa, blizu žile kucavice. (Meteorski otpad) |