još jedan humanitarni koncert u Svetosavskom domu.
Koncert počinje u 11 sati, 1. februara.
Ulaznica je paket dugotrajne hrane.
Koncert organizuje neformalna grupa
Pomoć ugroženim Nišlijama.
Poznata operska pevačica Dragana Moles održaće još jedan humanitarni koncert u Svetosavskom domu. Koncert počinje u 11 sati, 1. februara. Ulaznica je paket dugotrajne hrane. Koncert organizuje neformalna grupa Pomoć ugroženim Nišlijama.
0 Comments
Autor: Sava Stamenković
U sredu, 28. januara, u 19 časova, u galeriji Art 55 biće otvorena izložba slika Marije Jevtić, pod naslovom Dekonstrukcija identiteta. Izložbu, koja će trajati do 6. februara, otvara Radmila Kostić, istoričarka umetnosti. Marija Jevtić je završila Srednju umetničku školu u Užicu, a na Akademiji likovnih umetnosti u Novom Sadu diplomirala je 2013. u klasi profesora Dušana Todorovića. Članica je organizacije NPC (Nova poenta kulture) koja se bavi oslikavanjem murala. Trenutno je na master studijama pod mentorstvom profesora Vidoja Tucovića. Živi i stvara u Novom Sadu. Svoje slike izlaže od 2009. godine. Učestvovala je na više grupnih izložbi (četiri studentske izložbe u SKC Novi Sad, izložba u Akademiji umetnosti u Novom Sadu, izložba Pozivanje srpskih i svetskih vampira u Zrenjaninu), na dve likovne kolonije “Deliblatski pesak”, a od samostalnih izložbi izdvaja se Formiranje identiteta u Kragujevcu 2014. godine. Аутор: Сава Стаменковић Сремчеви дани ће се ове године одржати 26. и 27. новембра. Награду ''Стеван Сремац'', која се у оквиру ове манифестације додељује, за 2013. добила је књижевница из Београда, Владислава Војновић, за роман Козје уши (издање ИК Дерета). Сремчеви дани су покренути 2004. као пројекат Нишког културног центра и књижевнице Стане Динић Скочајић, уреднице Књижевног програма у НКЦ-у. Манифестацију и награду ''Стеван Сремац'' (која се састоји од повеље и новчаног дела) финансирају Град Ниш и Министарство Културе и информисања Републике Србије. Програм: 26. новембар 2014. у 20.00 Мала сала НКЦ-а ''Ивкова слава'' – литерарна гозба уз музику из Сремчевог Ниша Одломке читају и о Сремчевом Нишу говоре: Јасминка Хоџић, глумица; Јелена Младеновић, чланица УГ ''Литера''; Биљана Ћирић, чланица УГ ''Литера''; Стана Динић Скочајић, књижевница; Драгослав Петковић, колумниста. Наступа Народни oркестар КУД „Абрашевић“. Програм води: Биљана Ћирић Програм уређује: Стана Динић Скочајић 27. новембар 2014. у 19.00 Градска кућа, хол Свечано уручење Награде ''Стеван Сремац'' Учесници у програму: Дуо крешендо (Братислав Златковић, флаута, Весна Петковић, гитара); Стана Динић Скочајић, књижевница, покретач Награде ''Стеван Сремац''; Весна Тријић, књижевна критичарка, чланица жирија; Владислава Војновић, књижевница, добитница Награде ''Стеван Сремац''; Јасминка Хоџић, глумица Народног позоришта; Александар Михаиловић, глумац Народног позоришта. Програм води: Јелена Младеновић Програм уређује: Стана Динић Скочајић Аутор: Сава Стаменковић 51. Нишки сајам књига и графике отвара се у хали ''Чаир'' 24. новембра. Трајаће до 30 новембра, а радно време је од 10 до 20 часова. Сајам ће свечано отворити познати књижевник Александар Гаталица, у 18 часова, док ће у 19 овај аутор потписивати 25. издање свог романа ''Велики рат''. Већи део домаћих издавача имаће штандове на Сајму, а у понуди ће бити и антикварних књига. Сајам и ове године прате различити програми: промоције, књижевни сусрети и разговори, а познати књижевници ће потписивати своје књиге. Сви посетиоци имају право да учествују у наградној игри. Потребно је да на полеђини улазнице испишу своје име и број телефона, а потом је убаце у кутију на улазу. Извлачење добитника биће одржано на Нишкој телевизији, дан након затварања Сајма. Цена улазнице је 100 динара, а за групне посете ђака и студената 50 динара. Пратећи програм 51. Нишког сајма књига и графика Понедељак, 24. новембар
18,00 Хала ''Чаир'' Свечано отварање Сајма: Александар Гаталица, књижевник (од 19,00 Александар Гаталица потписује своје књиге на штанду „Вулкана“) Уторак, 25. новембар 18,00 Промотивни простор Сајма Skype конференција „Велики рат и дијаспора“ Видео конференција на којој ће учествовати појединци и представници удружења Срба у дијаспори: Љубиша Симић, председник Удружења писаца „Седмица“ из Франкфурта, Проф. Срђан Мијалковић, председник Српског културно просветног друштва Просвјета – Аустрија, Добрила Радуловић - председник Савеза српских удружења у Норвешкој и Стојанка Раденовић-Петковић, нишка књижевница из Канаде. Тема презентације писаца и удружења и тема дискусије ће бити обележавање стогодишњице почетка Првог светског рата и промоција активности удружења. (На који начин су организована удружења, шта се предузима ради обележавања стогодишњице од почетка Великог рата, шта су проблеми и шта писци сматрају да је најбољи начин за очување националног идентитета међу припадницима дијаспоре, кроз примере, као и теме њиховог стваралаштва - о чему пишете и за кога и какву подршку очекујете од матице када је у питању очување идентитета и културног наслеђа). Среда, 26. новембар 12.00 Хала ''Чаир'' Свечана додела награда 51. Нишког сајма књига и графике 18,00 Промотивни простор Сајма Промоција издања Издавачког центра Филозофског факултета у Нишу 19,00 Промотивни простор Сајма Промоција издања „Медивеста“ из Ниша Четвртак, 27. новембар Током дана – Дечији дан – гост песник Дејан Алексић 18,00 Промотивни простор Сајма Промоција издања Нишког културног центра 19,00 Промотивни простор Сајма Промоција збирке песама „Тимотеј и Питагора“ Душице Марковић Петак, 28. новембар 14,00 Промотивни простор Сајма Представљање пројекта Креативна Европа (Министарство културе Републике Србије) Креативна Европа је програм у оквиру Европске комисије за подршку секторима за културу и медије. Креативна Европа се надовезује на претходне програме Култура и медији, и са буџетом од 1,46 милијарди евра (који је већи за 9% од претходних) подржава: - Иницијативе сектора за културу, попут оних који промовишу прекограничну сарадњу, платформе, умрежавање и књижевно превођење; - Иницијативе аудиовизуелног сектора, као што су оне које промовишу развој, дистрибуцију или приступ аудиовизуелним делима; - Међусекторску сарадњу, укључујући Програм за гаранције и међудржавну сарадњу. Програм се састоји од два потпрограма: Култура, за промоцију сектора културе, и МЕДИЈИ за подршку аудиовизуелном сектору. Резултати се објављују на платформи за информисање Креативна Европа. (са сајта www.kreativnaevropa.rs) 18,00 Промотивни простор Сајма Промоција књиге „Шарић – како је балкански кокаински картел освојио Европу“ аутора Стевана Дојчиновића (издавач „Самиздат Б92“). Учествује аутор књиге. 19,00 Промотивни простор Сајма Промоција књиге „Опстанак малих школа“ Милосава Петровића. Учествују: аутор и сарадници на књизи Субота, 29. новембар 16,30 Промотивни простор Сајма књига Промоција романа Ивана Бранковића Прометејев дневник. Учествује аутор. 17,30 Промотивни простор Сајма књига Дан Словенске митологије - Словенска и српска митологија у књижевности Промоција романа Александра Тешића, Небојше Петковића и Милоша Петковића Учествују: Александар Тешић, аутор трилогије "Косингас" и трилогије "Милош Обилић", Небојша Петковић, аутор романа "Последњи град – Потрага" и Милош Петковић, аутор трилогије "Вукови судбине" и трилогије "Перунов хроничар". Музички гост на промоцији: Оливер Катић. Специјални гост: Аца Селтик из групе "Ortodox Celts", који ће том приликом са Јеленом Петровић промовисати радове вајара Јована Петронијевића (испред удружења "Род", у питању су скулптуре и фигурице на тему словенских богова). Такође, у промоцији ће учествовати и костимирани ратници и витезови, као и учесници из трејлера "Перунов хроничар" међу којима су Гале Кербер, глумица Дина Арсић, сликар Игор Крстић и други.
Iz recenzije Aleksandre Stolić, istoričarke umetnosti: Naziv izložbe, „Imperative slaves“, jasno ukazuje na stanje svesti društva koje je u lancima „lakoće postojanja“ i brzine. U ovom slučaju, ne slavi se brzina kao moć novih mašina kakvu su futuristi zagovarali, već brzina kao potreba u odnosima, brzina kao uobičajeno stanje uma. Baveći se tim problemom „moderne“ sociološke ideologije, mlada umetnica Katarina Nedeljković još dublje zadire u pitanje koliko dekadentno tehnologija i mediji mogu da deluju na zajednicu. Katarina, služeći se upravo multimedijalnim projektom, koji predstavlja crteže i prostornu instalaciju, ukazuje na samog subjekta, koji je sve manje subjekat, a sve više polje u kome se nadmeću komercijalni sadržaji, koji uslovljavaju životni stil. Radovi počivaju na klasičnom crtežu, bilo da se radi o ugljenu, olovci, suvom pastelu, akvarelu ili kolažu... Studiozan i analitički crtež, kao epicentar sadrži ljudsku figuru, čija je uloga da dočara stanje svesti u sadanašnjem vremenu. Crno–beli crteži, radjeni ugljenom, ukazuju na savremenu sliku unutrašnjeg stanja čoveka. Takav crtež u kombinaciji sa „umetnutim“ predmetima koju su u boji, koji svetle i primamljivo sijaju, odlično naznačavaju nametnute standarde urbane inteligencije, koja u centar pažnje stavlja svet stvari i mateijalnu realnost... Interpolacijom realnih predmeta ili materijala na površinu slike, Katarina vraća umetnost na utilitarnu komponentu, oslobodjenu socijalnih imperativa, gde svojim radom, kritikuje i ukazuje na sve lošije stanje svesti društva. Autor: Sava Stamenković
Večeras će u galeriji Art 55 biti otvorena izložba slika mladog beogradskog umetnika Milana Pantelića. Milan Pantelić je rođen 1986. godine, a diplomirao je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu 2010. kod profesora Ratka Lalića i Slobodana Djurickovića. Od 2013. godine radi na istom fakultetu, na predmetu Slikarske tehnike. Dosad je imao tri samostalne izložbe (u Kovinu i Beogradu). U Bogatiću je oslikao murale na zgradi Narodnog pozorišta i Narodne biblioteke ''Janko Veselinović''. Dobitnik je prve nagrade za mozaik na Međunarodnom sajmu kamena Kamena kolonija 2010. u Kragujevcu i prve nagrade za sliku na Međunarodnom slikarsko-vajarskom simpozijumu Forma Viva Makole u Sloveniji 2013. Na Medjunarodnom bijenalu akvarela u Beograd 2012. dobio je Pohvalu za mladog umetnika. Izložbu će večeras u 19 časova otvoriti Radmila Kostić, a izložba će za posetioce biti otvorena do 28. septembra. U sredu, 30. jula 2014. godine, u 20 čаsovа, u mаloj sаli Niškog kulturnog centra, biće održana promocija najnovijeg romana Dragana Jovanovića, dugogodišnjeg novinаrа NIN-а. O romanu Namćor govoriće: Ljubišа Mitrović, Ivаn Cvetаnović, Sаvа Stаmenković i autor. Urednica i voditeljka programa je Stаnа Dinić Skočаjić. Namćor (2013, samostalno izdanje autora) je prvi nаučnofаntаstični romаn pisаn nа dijаlektu jugoistočne Srbije (belopаlаnаčki krаj). Pisаo gа je vešt pripovedаč i odličаn poznаvаlаc ovog govorа. Roman je bio deo šireg izbora za Ninovu nagradu. Namćor ponovo pokreće temu: dа li su bogovi, u stvаri, vаnzemаljci čiji smo mi klonovi? Ali, Namćor pokreće i jednu, zа Srbe škаkljivu temu, kojа je do skorа bilа predmet opšte sprdnje ne sаmo u beogrаdskim elitističkim , intelektuаlnim krugovimа već i u čаršijskim i pаlаnаčkim. (iz nepotpisаne beleške nа koricаmа knjige) I kаd se rаstužim, ko sg, po stаr zаmаn, e, tg, izvаdim iz novčаnik moju fotogrаfiju iz Vаzduhoplovnu školu, onuj sа аvijаtičаrsku kаpu i sа аvijаtičаrski nаočаri. A cigаrkа zаpаljenа u levu ruku, nаlаkćenu nа koleno. I, gledаm se, gledаm u men mlаdog i ubаvog, а zаmlаtenog. A gušа mi se stezа, а grudi sа srce uzdisаju, i, dišem duboko dа me prođe žаl zа mlаdos… Cel dаn mi prođe u sevćevаnje, а slnce si ide komto Kosmovаc, skrаćuje se leto, skrаćuje se dаn. U prvi mrаk, te gа Sirmа vаnzemаljаc, pа kаzuje: „Spremаš li se dа ostаvljаš Srbiju?“ Spremаm se, Sirmo, spremаm se, аl, nekаko mi sg žаl što odlаzim… „Kvo ti je žаl!? Još mаlko, pа Srbijа više nemа dа postoji!“ A el možete vi, iz Nebesku Srbiju, dа pomoignete nа Srbiju dа ostаne? „Mi oćemo, Žаre, dа pomognemo nа zemаljsku Srbiju, аl nećemo dа pomаgаmo nа političаri, lopovi i lаžovi! Ako ji nаrod smeni i аko dođu nа vlаs pošteni Srbi, mi će, zаčs, od Sbiju dа nаprаjimo Švаjcаrsku, ili, još bolje, Norvešku!“ A аko ne dođu pošteni Srbi nа vlаs? E, tg, Srbijа neje više zаslužilа dа postoji! El toj znаči dа je i nаrodаt, nаčisto, iskvаren, i tg, Srbijа bolje dа ju nem!“ E, pа, bаš ti hvаlа Sirmo što me uteši! (odlomаk iz romаnа) Autor: Sava Stamenković 15. jula, u galeriji ''Srbija'', otvorena je izložba slika i skulptura Mihaela Milunovića. Mihael Milunović, srpski, hrvatski i francuski slikar, rođen je 1967. Diplomirao je slikarstvo na FLU u Beogradu, u klasi profesora Mome Antonovića 1992. godine, a magistrirao na istom fakultetu 1995. Specijalizirao je slikarstvo u klasi profesora Vladimira Veličkovića na l’Ecole Nationale Supérieure des Beaux-Arts de Paris 1996. Imao je preko dvadeset samostalnih izložbi u Srbiji, Francuskoj, Italiji, Austriji, Velikoj Britaniji, Maroku i Južnoafričkoj Republici. Njegove slike su otkupili muzeji savremene umetnosti u Srbiji, Francuskoj, Italiji, Austriji i Maroku. Predavao je na umetničkim akademijama (Pariz, Sent Etjen, Cetinje), bio je kustos i organizator više izložbi, urednik programa “Obojeni svet“ u Muzeju afričke umetnosti u Beogradu i umetnički direktor drugog “Mikser festivala”. O izloženim slikama Milunovića, Radmila Kostić, viši kustos Galerije savremene likovne umetnosti u Nišu, kaže: Preispitivanjem savremenih ideologija umetnik čini kritičku analizu stvarnosti govoreći vlastitim likovnim jezikom o prolaznosti. Milunović svojim nadrealnim, sistemom znakova u atmo sferi gotovo zaleđene svekodnevnice ukazuje da nam je ipak neophodna doza imaginacije da bi podneli sveopštu apatiju O svom radu, Milunović kaže: Moje slikarstvo je amalgam ideja koje su se ispraznile tokom prošlog stoleća. Na kraju, može se reći da je pozitivna kritika vremena u kojem živimo. Možda ove slike predstavljaju veru u bolje: da fabrike, na slikama, mogu da se napune novim idejama. Ako postoji inflacija u nečemu, to je onda inflacija u vizijama, na globalnom nivou. Autor: Sava Stamenković U četvrtak, 18. jula, u galeriji Art 55 otvorena je izložba Radmile Matejević, pod naslovom „Odjekivanje tišine“. Radmila Matejević je rođena 1984. u Aleksincu. Diplomirala je slikarstvo na Fakultetu umetnosti u Nišu, u klasi profesora Đura Radonjića. Predaje crtanje i slikanje u Umetničkoj školi u Nišu. Imala je samostalne izložbe u Nišu (Galerija 77), Novom Pazaru, Odžacima i dve u Parizu. Od brojnih nagrada koje je dobila izdvaja se prva nagrada na međunarodnom konkursu Univerziteta u Takasaki (Japan) 2002. godine, druga nagrada Niš-Art fondacije 2008. i nagradna stipendija „KulturKontakt“ (Austrija) 2010. Slavica Erdeljanović Curk, koja je otvorila izložbu, ističe snagu talenta Radmile Matejević, njenu crtačku veštinu I duboko promišljanje sveta, dodajući: U korenu stvaralaštva Radmile Matejević nije afirmativni optimizam svojstven mladosti, već slikarstvo kojim iskazuje duboku empatiju, možda i više od toga – apel, poziv upućen imaginarnim silama, prizivanjem svetlosti, izlaženjem iz tamnih prostora napuštenih hangara, praznih ulica, železničkih stanica bez vozova i života... Ona nas doziva, jer ne priznaje beživotni mrak, već svetlost kamena pokušava da nazove svetlošću života. Izložba je za posetioce otvorena do 27. jula, a galerija radi radnim danima od 9.30 do 19.00 i subotom od 9.30 d0 14.00. Autor: Sava Stamenković U galeriji ''Art 55'' 27. maja je otvorena izložba crteža kanadskog umetnika Gijoma Masikota. Izložba nosi naziv Un pied dans l`eau, un pied dans le bois (Jedna noga u vodi, jedna noga u šumi), a Nišlije će imati priliku da je pogledaju do 7. juna. Izložbu je otvorio niški grafičar Slobodan Radojković, koji je Masikota upoznao na nedavno održanoj Grafičkoj radionici Sićevo. Guillaume Massicotte rođen je 1976. u Montrealu. U istom gradu je 2001. diplomirao slikarstvo. Imao je nekoliko samostalnih, a učesnik je i brojnih grupnih izložbi. Kaže da ga inspiriše sve - ''magla nad rekom, led koji puca, perje divljih ptica, selo, porodica, Korto Malteze itd. itd.''
|
LITERAUdruženje građana za promociju umetnosti i kulture, nauke i edukacije. Archives
January 2015
Categories |